Super hrana

Imate osjećaj da ste zdravi, ili barem da ste u dobroj formi.... Možda mislite da ste u super-formi… ? Jeste li sigurni? Da vidimo :

Da li se svako jutro budite dobro raspoloženi, pet minuta prije alarma? Otvarate li prozor misleći: "Kako ću dobro ispuniti ovaj dan! " Nikad vas ne uhvati prehlada, koja, iako bez ozbiljnijih posljedica, pomalo vam ipak zagorčava život? Imate li u jutro vrećice ispod očiju? Jeste li u stanju vježbati tri do pet sati tjedno? Nikada vas ne bole leđa, trbuh, niste naduti i nemate problema s probavom? Čini li vam se da ste ponekad malo previše razdražljivi? Osjećate li se često umorni? A vaša koža ... Da li li ste primjetili da je možda suha? Da li su vaši nokti krhki, imaju li bijele pjege, a vaša kosa- da li je bez sjaja i imate li prhut?...

Svi ovi mali znakovi pokazuju da nam ponekad nešto nedostaje iako smo uvjereni da smo "u dobroj formi".

Ekskluzivna uloga liječnika je da postavi dijagnozu i tretman kad čovjek nije dobro, kad je bolestan. No, to ne znači da ako nismo prisiljeni ići k liječniku, da ne ne trebamo ništa učiniti za našu dobru formu i zaštititi svoje zdravlje putem prehrane. To je naša zadaća.

Epidemiolozi potvrđuju da je 30 do 40% slučajeva raka uzrokovano pogrešnom prehranom! Ovi podaci su poznati tek nekoliko godina, ali je važno da se hitno ti podaci uzmu u obzir i pravilno upotrijebe.

Nije isključeno ponekad posegnuti i za prehrambenim dodacima jer sve više i češćeće postaje neophodno uzimati dodatke da bismo održali dobru formu ili posligli super-formu. Bez obzira na službene zdrastvene preporuke i li stavove, današnje namirnice , u većini slučajeva, nisu dovoljne da nam pruže nutritivni optimum .

Za vitamin A, koji nam je dragocjen za vid i imunološki sustav, zabilježen je pad u 17 raznih vrsta voća i povrća od 25 promatranih od strane kanadskih istraživača. Taj pad je totalan za krumpir i luk koji ga danas ne sadrže niti grama.

Prije pola stoljeća, jedna naranča je skoro sasvim pokrivala ukupne dnevne potrebe za vitaminom A , sukladno slavnom preporučenom dnevnom unosu (RDA). Danas, prema citiranoj studiji, trebalo bi pojesti 21 naranču dnevno za unos iste količine ovog vrijednog vitamina. Slično tome, breskva iz 1950 donosila je koliko i 26 današnjih breskvi . Kumpir, luk, brokula danas gotovo više ne sadrže kalcij. Današnje meso ima daleko manje željeza nego prije…

Da bismo bili dobrog zdravlja i dobro se osjećali kao posljedica dobre prehrane, ne moramo nužno studirati medicinu ili nutricionizam. Već nam i ispravne informacije mogu biti od pomoći. Ako pored korisnih savjeta, možete pronaći liječnika ili nutricionista koji će vas pravilno savjetovati i usmjeriti , tim bolje.

Mnogi od nas su iznenada postali "bolesni", makar su do tada bili u "dobrom stanju". Prehrana i "preventivna medicina za formu i zdravlje" čine jedan novi pristupi. Do sada, oni su uglavnom bili rezervirani za menadžere i sportaše. Ali, zašto ih svi ne bi koristili?

Što to znači biti zdrav? Službena Svjetska zdravstvena organizacijae (WHO) definira zdravlje kao "stanje ravnoteže naših raznih fizičkih, psihičkih funkcija…"

Kad je čovjek pošteđen raznih simptoma "loše forme" ili što je još važnije, od bolesti, a pogotvo kada se život u dobrom zdravlju proteže preko statističkog prosječnog životnog vijeka, onda možemo početi razumjevati koncept "super-zdravlja".

"Takozvana Superprehrana uznemirila je sve dosasašnje ideje o prehrani. Naša moderna industrijska prehrana, osiromašena i zagađena, ne sadrži sve hranjive tvari potrebne za naše zdravlje. Pretpostavlja se čak da je prisutnost određenih zagađivača (herbicida, pesticida), osim već poznate toksičnosti , ujedno i uzrok pojave "anti-hranjivosti" gdje otrovi u tijelu preuzimaju mjesto esencijalnih hranjivih tvari. "

"Za razliku od većine životinja, čovjek ne može sintetizirati neke vitamine, već ih mora dobiti iz hrane. A kako prosječan suvremeni čovjek ima potrebu manje jesti da se ne bi prekomjerno debljao, neminovno mu nedostaje vitamina. Svakodnevno bi trebao apsorbirati jedan multivitaminski "overdose ", a izbor bi trebao ovisiti o aktivnosti i osobnom stilu života. "

Ovaj tekst je preuzet je iz knjige objavljene još 1978. godine pod naslovom "Supernutrition" (Buchet / Chastel). Iako relativno nezapažena u to vrijeme, mnogi autori su se kasnije obratili ovim pitanjima, što je rezultiralo mnoštvom zanimljivih naslova .

Promjena kvalitete hrane, koncentracija hranjivih tvari i organizacija distribucije hrane ne uzima u obzir varijacije specifičnih potreba svakog pojedinca koje mogu evoluirati od 1 do 100. Odgovarajuća suplementacija ovisi o tim varijacijama specifičnih potreba svake osobe, a one su :

- Genetska specifičnost (nasljedstvo)

- Spol i dobi života (djetinjstvo, adolescencija, trudnoća ...)

- Kvaliteta okoliša (pušenje, alkohol, zagađenje zraka, rijeka, more ...)

- Fizička i mentalna aktivnost

- Stres, dužina trajanja izloženosti stresu, njegov intenzitet ...

- Pojava, razvoj i kvaliteta liječenja nekih bolesti (kao što su zarazne bolesti)

- Učinak nekih lijekova, a posebno učinak duljeg konzumiranja lijekova, takozvanih "bitnih za liječenje kroničnih stanja."

Nutricionizam nastoji postići i održati ravnotežu svih potrebnih elemenata u organizmu u cilju optimizacije ljudskog zdravlja što uključuje: prehrambenu, enzimsku, endokrinološku, funkcionalnu i organsku ravnotežu

Moramo biti svjesni da rad svih tih regulacijskih procesa u organizmu osiguravaju i održavaju hranjive tvari u obliku relativno ograničenog broja elemenata koje nazivamo makronutrijenti i mikronutrijenti.

Hranjive tvari su uključene u svim našim temeljnim metabolizmima, a unatoč značajnom analitičkom napretku i dalje ostaje teško odrediti njihov permanentni optimalni unos. Međutim, nije teško shvatiti da kronični nedostaci vode k nastanku ili razvoju raznih bolesti.

Prehrambena optimizacija kroz bolju prehranu i / ili specifičnu i individualiziranu suplementaciju utječe na sve zdrastvene aspekte čovjeka čime u prevenciji ima ulogu pomoćnog sredstva kao "aktivna prevencija" i olakšavanje liječenje određenih bolesti.