Return to site

Dobre odluke

Kako održati dobre odluke ?

Svjetleće dekoracije na ulicama, mala crna haljinica u ormaru, mnogobrojne bombonjere, kolači na sve strane... kraj godine je tu, uz sve veselje u srcima!

Dobre odluke za Novu godinu

Još važnije od otvaranja srca, velikodušnosti ili gostoljubivosti, nameće nam se unutarnje preispitivanje kako da popravimo stvari u svom životu. Takav pristup nam može pomoći da donesemo dobre odluke za nadolazeću godinu. A još je vrlo malo vremena preostalo...

Nažalost, već tokom siječnja možemo se uvjeriti koliko su ograničene novogodišnje odluke, a kad kroz godinu sve više odluka pada u vodu, počinjemo osječati grižnju savjest, nesretni smo i samokritični zbog manjka volje i odlučnosti, pa se na kraju slijedeće godine ponovo pokušavamo snažnije odlučit za nove-stare odluke. To ponekad podsjeća na zmiju koja grize vlastiti rep.

Da nismo jedini u tom neuspjehu, može nam potvrditi jedna psihološka studija sa Scranton University-a:

  • 24% ljudi ne uspije s novogodišnjom odlukom
  • 49% osoba uspije djelomično  s odlukom
  • 8% osoba u potpunosti uspije s dobrom odlukom
  • Ostali možda i zaborave koja je bila njihova odluka...

Na vrhu liste dobrih odluka svake godine može se vidjet: Prestati pušiti, smršaviti, započeti s fizičkom aktivnosti.... Pa , da li onda trebamo odustati od pokušaja da popravimo zdravlje i zdrave navike? Kako da stvarno održimo novogdišnje odluke?

Da bismo se našli među onih 8% uspješnih, psihijatar Pr Michel Lejoyeux, specijalist za ovisnosti, daje nam recepturu kroz 10 točaka:

  • Donesite dobre odluke u odgovarajućem trenutku, a to i ne mora biti baš nova godina
  • Budite skromni u postavljanju ciljeva
  • Prisjetite se odluka koje ste uspjeli održati i onih koje su bile nemoguće
  • Sagledajte sve svoje uspjehe
  • Prepoznajte odugovlačenje kao svog največeg neprijatelja
  • Spojite ograničenja  i užitak
  • Neka vam Darwin bude saveznik uz vaš razvoj kapaciteta za promjene
  • Nađite suučesnika, povjerljivog svjedoka za vaše odluke
  • Ne donosite odluke osim za ono što zaista želite promjeniti

Važnost promjena

Neofili lakše podnose, ili čak i vole promjene. Prema rezultatima studije američkih psihologa Oerlemans i Bakker, neofili su boljeg zdravlja od neofoba koji se boje svih noviteta. Naime, kod neprevidivih situacija, neofobi su anksiozniji i kroz svoju anksioznost dovode u opasnost svoje arterije, otkucaji srca su im ubrzani, disanje je pojačano, povišen im je krvni tlak.

Zdrastvene prednosti neofila nisu zanemarive, a posebno se odnose na:

  • Kontrolu težine (-6.3 kg manje u prosjeku za neofile)
  • Bolju reaktivnost  na nesreće i na  agresije
  • Prenošenje na djecu osjećaja za nove izazove

Dakle, napravimo mjesta za promjene u našim životima i za nova iskustva. Dosta je rutine, razbijmo navike. To je za naše zdravlje!

Promijena navika je bihevioralni izazov

Promijeniti navike nije lako. Ustaljeni mehanizmi su duboko ukorijenjeni u našem tijelu i umu. Naše navike proizlaze iz procesa učenja baziranog na nagrađivanju i taj je proces pohranjen u našem najprimitivnijem dijelu živčanog sistema.

Taj se proces odvija u 3 faze: okidač, ponašanje, nagrada. Na primjer: ugledam lijepi komad kolača (okidač), pojedem taj kolač (ponašanje) i dobro se osjećam (nagrada). Taj proces ponovo započinje svaki put kad ugledam novi komad kolača jer je nagrada duboko ukorijenjena u naš mozak i pokrene isto ponašanje da bi se postigla ista nagrada dobrog osjećaja.

Vrlo je teško razbiti navike jer nije dovoljno biti svjestan loše navike, a niti dobra volja da se prekine s navikom. Problem je što se kontrola navika nalazi na nivou prefrontalnog korteksa, a ta je zona vrlo osjetliva na stres, umor, pritisak općenito, pa u otežanim situacijama stresa i sl, kontrola popušta. Npr. roditelj viče na djecu jer je umoran, iako zna da će rezultat toga biti katastrofalan.

Judson Brewer, psihijatar specijaliziran za ovisnosti, predlaže da mehanizam navika ne suzbijamo, već da ga osjetimo te tada fizički odbacimo lošu naviku i to zahvaljujući znatiželji. Naime, osluškujući što se događa u našem tijelu i našem umu iz trenutka u trenutak, dolazimo do pune svjesnosti. Tako se npr preporuča pušačima da puše u punoj svijesti tj. da dok puše osjete sve što pušenje čini našem tijelu, tražeći pritom osjete i mirise cigarete, osjete u ustima, dušniku... i tada pušač može fizički osjetiti koliko je cigareta loša, da nema dobar miris, da peče i guši. Puna svijest se pokazala dvostruko efikasnijom za prestanak pušenja od ostalih metoda.

Dakle, kad se pojavi loša navika, umjesto da joj se prepustimo, damo mjesto znatiželji: umjesto da pustimo nagonu da djeluje, postavimo si pitanje: Vidi, tako reagiram? Da li to stvarno želim učiniti? Zašto?

Na taj način se šema okidač- ponašanje- nagrada pretvara u šemu primjećujem nagonski postupak- znatiželjan sam- otpuštam, pa će slijedeći put šema bit okidač- znatiželja- otpuštam.

Štetnost pušenja je lako vidljiva jer već na kutijama cigareta piše da su štetne za zdravlje, ali neke druge sitnije loše navike možda prolaze neprimjećeno.

Zato pogledajte ovih nekoliko prijedloga dobrih odluka za postizanje dobrog zdravlja prirodnim putem:

  • Biti dobre volje tokom čitave godine
  • Spavati kao beba
  • Povremeno postiti
  • Dobro pospremiti ormarić s lijekovima
  • Redovno kontrolirati i liječiti zube
  • Uzimati granule radije nego tablete
  • Slušati dobro svoju probavu

Želim vam sretnu i uspješnu 2018. uz puno dobrog zdravlja !